{"id":10915,"date":"2024-02-14T14:58:00","date_gmt":"2024-02-14T14:58:00","guid":{"rendered":"https:\/\/azzk.me\/?p=10915"},"modified":"2024-02-14T14:58:00","modified_gmt":"2024-02-14T14:58:00","slug":"uloga-politike-zastite-konkurencije-i-pitanje-aktuelne-inflacije-sa-osvrtom-na-sektor-hrane-i-pica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/azzk.me\/en\/2024\/02\/14\/uloga-politike-zastite-konkurencije-i-pitanje-aktuelne-inflacije-sa-osvrtom-na-sektor-hrane-i-pica\/","title":{"rendered":"Uloga politike za\u0161tite konkurencije i pitanje aktuelne inflacije sa osvrtom na sektor hrane i pi\u0107a"},"content":{"rendered":"<p>Pi\u0161e: Neboj\u0161a Jovovi\u0107<br \/>\nDirektor Agencije za za\u0161titu konkurencije<\/p>\n<p>Ekonomija Crne Gore je mala, otvorena i zasnovana na uslugama. \u0160to ima prednosti ali i manjkavosti,<br \/>\nposebno u situacijama globalnih poreme\u0107aja u ekonomiji. Od 1990. godine veoma va\u017ena orijentacija<br \/>\nCrne Gore je stvaranje tr\u017ei\u0161ne ekonomije, koja se u teoriji i praksi pokazala kao najbolji model<br \/>\nekonomije u pogledu ekonomskog razvoja, pove\u0107anja produktivnosti i konkurentnosti.<br \/>\nTokom ekonomske transformacije nakon sticanja nezavisnosti dr\u017eave 2006. godine i konsekventnog<br \/>\npo\u010detka pregovora o pristupanju EU, bruto doma\u0107i proizvod (BDP) po stanovniku vi\u0161e se nego<br \/>\nudvostru\u010dio, sa 3.443 u 2006. na 9.598 eura u 2022. godini. Me\u0111utim, tokom ovog perioda, ekonomija<br \/>\nje do\u017eivjela zna\u010dajne epizode procvata i krize, posebno su izra\u017eena nepovoljna kretanja u 2020. godini<br \/>\nkada su pandemijska usporavanja duboko uticala na poslovanje i zapo\u0161ljavanje i nakon po\u010detka<br \/>\nsukoba u Ukrajini.<\/p>\n<p>U skladu sa svojim opredjeljenjem prema tr\u017ei\u0161noj ekonomiji i \u010dlanstvu u Evropskoj uniji, Crna Gora<br \/>\nje razvila zakonodavstvo i politike o za\u0161titi konkurencije, kako bi se osiguralo da poslovni subjekti<br \/>\nmogu slobodno da se takmi\u010de, \u0161to koristi potro\u0161a\u010dima, pru\u017eaju\u0107i im ve\u0107i izbor i bolje cijene. Od 2006.<br \/>\ngodine, Crna Gora je pro\u0161la kroz zna\u010dajnu tranziciju u oblasti za\u0161tite konkurencije i postigla zna\u010dajan<br \/>\nnapredak u ovoj oblasti.<\/p>\n<p>Da bi se u potpunosti razumjela politika za\u0161tite konkurencije neophodno je praviti razliku izme\u0111u<br \/>\npojmova konkurentnost i konkurencija. Kod definisanja konkurentnosti veoma je va\u017eno odrediti da li<br \/>\nse ta konkurentnost odnosi na pojedina\u010dnu firmu, odre\u0111enu privrednu granu, region ili cijelu<br \/>\nekonomiju odre\u0111ene zemlje. Konkurencija na tr\u017ei\u0161tu postoji kada postoje dva ili vi\u0161e privredna<br \/>\nsubjekta koja se me\u0111usobno bore za \u0161to ve\u0107i plasman svojih proizvoda bilo da je to cjenovna ili<br \/>\nkoli\u010dinska borba. Ta vrsta borbe stvara konkurentski pritisak koji podsti\u010de ekonomsku efikasnost<br \/>\ntr\u017ei\u0161nih u\u010desnika. Konkurentski pritisak je osnovni pokreta\u010d privrednog napretka, pa stoga, tamo gdje<br \/>\npostoji jaka konkurencija postoji i jaka privreda.<\/p>\n<p>Cilj zakonodavstva i politike za\u0161tite konkurencije je promovisanje ekonomske efikasnosti i<br \/>\npravi\u010dnosti regulisanjem pona\u0161anja poslovnih subjekata na tr\u017ei\u0161tu. To uklju\u010duje zabranu<br \/>\nantikonkurentskih praksi poput zabranjenih sporazuma, zloupotrebe dominantnih pozicija na tr\u017ei\u0161tu i<br \/>\nspajanja odnosno koncentracija koja bi mogla dovesti do smanjenja i ograni\u010davanja konkurencije.<br \/>\nTako\u0111e, otvaranje tr\u017ei\u0161ta i uspostavljanje mogu\u0107nosti za slobodan ulazak na tr\u017ei\u0161te su vitalni za<br \/>\nodr\u017eivi ekonomski razvoj dr\u017eave.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, kao i u svakoj zemlji, postoje izazovi koje treba prevazi\u0107i kako bi se osigurala efikasna<br \/>\nza\u0161tita konkurencije i podr\u017eao odr\u017eivi ekonomski razvoj. Politika konkurencije je uspostavljena i<br \/>\nVlada Crne Gore je donosila i ekonomske politike koje unapre\u0111uju konkurenciju na lokalnim i<br \/>\nnacionalnim tr\u017ei\u0161tima.<br \/>\nGlobalna negativna kretanja od izbijanja sukoba u Ukrajini, nestabilna situacija na bliskom istoku i<br \/>\ndruga de\u0161avanja imala su negativan uticaj i na ekonomiju Crne Gore. Posebno su se ti poreme\u0107aji<br \/>\nodrazili na inflaciju i \u017eivotni standard. Rast cijena, kako na lokalnom nivou tako i na globalnom, je<br \/>\nuzrokovan porastom potra\u017enje i smanjenjem ponude. Globalna de\u0161avanja pandemija korona virusa i<br \/>\nrat u Ukrajini su izazvali ogromnu energetsku i robnu krizu. Gotovo svaka dr\u017eava, bogata i siroma\u0161na,<br \/>\npogo\u0111ena je. Manje sna\u017ene i uvozno zavisne ekonomije, gdje je i Crna Gora, primili su najja\u010de<br \/>\nudarce. Cijena nafte porasla je za 21 posto od po\u010detka rusko-ukrajinskog rata. Cijene \u017eitarica<br \/>\nnevjerovatno su porasle zato \u0161to je rat poremetio \u017eetve i izvoz iz Rusije i Ukrajine.<br \/>\nKada je rije\u010d o faktorima i dobrima koja uti\u010du na povi\u0161enu stopu inflacije, mo\u017eemo govoriti o<br \/>\nsljede\u0107im:<br \/>\n1. Poreme\u0107aj na tr\u017ei\u0161tu nafte i njenih derivata;<br \/>\n2. Ostali primarni proizvodi i industrijske sirovine. Njihove cijene, tako\u0111e su bilje\u017eile rast na<br \/>\nglobalnom nivou, paralelno sa oporavkom ekonomskih aktivnosti. To dovodi do zastoja u proizvodnji<br \/>\ni snabdijevanju, te tako ponuda ne mo\u017ee da zadovolji nagli rast tra\u017enje, \u0161to potvr\u0111uju i cijene \u017eitarica,<br \/>\nulja i drugih poljoprivrednih prozvoda;<\/p>\n<p>3. Rast cijena neprera\u0111ene hrane (vo\u0107e, povr\u0107e i meso) \u010dini skoro jednu \u010detvrtinu ukupne inflacije, a<br \/>\nukoliko na to dodamo i cijene prera\u0111ene hrane, cijene hrane \u010dine preko jedne tre\u0107ine me\u0111ugodi\u0161nje<br \/>\ninflacije;<br \/>\n4. Na rast inflacije je uticao i rast tro\u0161kova doma\u0107e prehrambene proizvodnje, koji su dominantno<br \/>\nuzrokovani rastom uvoznih cijena;<br \/>\n5. Veliki broj stranaca u Crnoj Gori tro\u0161i veliki novac na hranu, ali i stanove i druge zakupe. Dakle,<br \/>\npostoji visoka tra\u017enja za mnoge proizvode;<br \/>\n6. Ekonomski model. Nisko u\u010de\u0161\u0107e industrijske proizvodnje u BDP.<\/p>\n<p>\u0160ta se mo\u017ee uraditi?<br \/>\n1. Mi se moramo okrenuti na\u0161im resursima i na\u0161oj poljoprivredi, turizmu i raditi na tome da se pove\u0107a<br \/>\nstopa zaposlenosti.<br \/>\n2. Potrebno je mijenjati ekonomski model u smislu \u0161to ve\u0107e samodovoljnosti.<br \/>\n3. Mjere Vlade: socijalni programi i strate\u0161ki raditi na mjerama navedenim pod 1 i 2.<br \/>\n4. Umjesto egoizma u pona\u0161anju trgovinskih lanaca apelovati na altruizam.<\/p>\n<p>Visoka inflacija u sektoru hrane i pi\u0107a u Crnoj Gori je pogodila ve\u0107inu slojeva stanovni\u0161tva. Sve vi\u0161e<br \/>\nse postavlja pitanje eti\u010dnosti velikih veleprodajnih i maloprodajnih kompanija u Crnoj Gori. Zvani\u010dni<br \/>\nfinansijski iskazi velikih trgovinskih lanaca pokazuju da globalne turbulencije nijesu uticale na<br \/>\nsmanjenje profita ovih kompanija, ve\u0107 naprotiv. Tako\u0111e im mar\u017ee nijesu padale ve\u0107 su imale rast.<\/p>\n<p>Uloga Agencije za za\u0161titu konkurencije<\/p>\n<p>Va\u017eno je stvoriti jasnu sliku koje su to mogu\u0107nosti i nadle\u017enosti u kojima Agencija mo\u017ee da djeluje<br \/>\nkada je u pitanju inflacija, a da ne iza\u0111e iz okvira definisanog propisima kojima se ure\u0111uje oblast<br \/>\nza\u0161tite konkurencije. Agencija nije sektorski regulator i ne mo\u017ee da uti\u010de na formiranje i visinu cijena.<br \/>\nOno \u0161ta Agencija mo\u017ee, jeste da analizira da li je pove\u0107anje cijena rezultat zabranjenog, odnosno<br \/>\nrestriktivnog sporazuma izme\u0111u u\u010desnika na odre\u0111enom tr\u017ei\u0161tu. To zna\u010di utvr\u0111ivanje da li su<br \/>\nkompanije sklopile dogovor koji za cilj ili posljedicu ima pove\u0107anje cijena, te u krajnjem,<br \/>\nmaksimiziranje njihovih profita. Naime, svi dogovori kojima konkurenti me\u0111usobno direktno ili<br \/>\nindirektno odre\u0111uju prodajne cijene ili druge uslove trgovine, smatraju se kartelima koji su po zakonu<br \/>\nzabranjeni. Hipoteti\u010dki, ukoliko se ustanovi postojanje ovakvog sporazuma na bilo kom tr\u017ei\u0161tu,<br \/>\nAgencija vodi ispitni postupak sa ciljem utvr\u0111ivanja postojanja istog i preduzimanje mjera radi<br \/>\notklanjanja \u0161tetnih posljedica takvog pona\u0161anja konkurenata po ostale u\u010desnike na tr\u017ei\u0161tu i potro\u0161a\u010de.<br \/>\nZa sistemsko rje\u0161avanje problema visoke inflacije, neophodno je da sve relevantne dr\u017eavne institucije<br \/>\nu sistemu iz svojih uglova i nadle\u017enosti sagledaju na koji na\u010din mogu doprinijeti stabilizaciji tr\u017ei\u0161ta te<br \/>\nu krajnjem uspostaviti adekvatne mjere koje \u0107e za rezultat imati sni\u017eavanje cijena, posebno u sektoru<br \/>\nhrane i pi\u0107a. A trgovinski lanci i drugi ekonomski subjekti u uslovima tr\u017ei\u0161nih nestabilnosti poka\u017eu<br \/>\neti\u010dko pona\u0161anje i da shvate da je potrebno pokazati altruizam i da je to dobro i za njih i za potro\u0161a\u010de,<br \/>\njer ukoliko se ne izborimo sa visokom inflacijom do\u0107i \u0107e do ve\u0107ih tr\u017ei\u0161nih poreme\u0107aja, pada \u017eivotnog<br \/>\nstandarda i ekonomske krize.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pi\u0161e: Neboj\u0161a Jovovi\u0107 Direktor Agencije za za\u0161titu konkurencije Ekonomija Crne Gore je mala, otvorena i zasnovana na uslugama. \u0160to ima prednosti ali i manjkavosti, posebno u situacijama globalnih poreme\u0107aja u ekonomiji. Od 1990. godine veoma va\u017ena orijentacija Crne Gore je stvaranje tr\u017ei\u0161ne ekonomije, koja se u teoriji i praksi pokazala kao najbolji model ekonomije u [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":10916,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-10915","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/azzk.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10915","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/azzk.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/azzk.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/azzk.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/azzk.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=10915"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/azzk.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10915\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10918,"href":"https:\/\/azzk.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10915\/revisions\/10918"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/azzk.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/10916"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/azzk.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=10915"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/azzk.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=10915"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/azzk.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=10915"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}