Pi\u0161e: Marko Peri\u0107
\nNa\u010delnik Odsjeka za utvr\u0111ivanje zloupotrebe dominantnog polo\u017eaja<\/p>\n
<\/p>\n
Kada ka\u017eemo za u\u010desnika na relevantnom tr\u017ei\u0161tu da u\u017eiva dominantan polo\u017eaj, mislimo na njegovu ekonomsku mo\u0107, koja mu daje mogu\u0107nost da se pona\u0161a, u velikom broju slu\u010dajeva, nezavisno od svojih konkurenata, svojih kupaca i potro\u0161a\u010da. Dominantan polo\u017eaj ne zna\u010di monopol, a razlika izme\u0111u ova dva \u201efenomena\u201c je da u\u010desnik, kojeg smatramo dominantnim na relevantnom tr\u017ei\u0161tu, ne mo\u017ee sve odluke donijeti li\u0161en pritiska konkurencije. Me\u0111utim, \u0161to je ekonomska mo\u0107 dominantnog u\u010desnika na relevantnom tr\u017ei\u0161tu ve\u0107a, to je njegova sposobnost samostalnog odlu\u010divanja srazmjerna. Prostom matematikom mo\u017eemo smatrati svakog u\u010desnika koji ima preko 50% tr\u017ei\u0161ne snage za dominantnog, iako kompleksnost dokazivanja dominantnog u\u010desnika na specifi\u010dnim tr\u017ei\u0161tima mo\u017ee rezultirati iako u\u010desnik ima i manje od 50% tr\u017ei\u0161nog u\u010de\u0161\u0107a. Hipoteti\u010dki primjer za ovakvu situaciju mo\u017ee poslu\u017eiti tr\u017ei\u0161te koje je podijeljeno izme\u0111u vi\u0161e manjih kompanija, gdje nijedna nema zna\u010dajan tr\u017ei\u0161nii udio (manji od 5%) i potencijalno kompanija koja posjeduje 40% tr\u017ei\u0161ta u takvoj tr\u017ei\u0161noj utakmici zasigurno mo\u017ee donositi odluke nezavisno od konkurencije.<\/p>\n
Dominantan polo\u017eaj u\u010desnika na tr\u017ei\u0161tu sam po sebi nije ka\u017enjiv shodno zakonu, jer mo\u017ee zna\u010diti prirodan slijed doga\u0111aja \u017eivotnog vijeka svake uspje\u0161ne kompanije. Svaki dalji rast takve uspje\u0161ne kompanije, izra\u017een kroz ve\u0107i postotak udjela na relevantnom tr\u017ei\u0161tu, mo\u017ee usloviti izlaznu kartu manje uspje\u0161nom konkurentu. Danas, zahvaljuju\u0107i \u201ekolektivnom mozgu\u201c, znamo da dominacija na tr\u017ei\u0161tu mo\u017ee proizvesti neregularnu utakmicu u kojoj dominantan u\u010desnik preduzima odre\u0111ene radnje, zakonom sankcionisane (zabranjene), a sve u cilju da u kona\u010dnom obezbijedi sebi apsolutnu mo\u0107. Ako bismo \u017eeljeli personifikovati u\u010desnike koji u\u017eivaju dominantan polo\u017eaj na tr\u017ei\u0161tu, a znamo da svaka \u010dovjekova kreacija posjeduje osobine tvorca, onda bismo ih ugrubo mogli karakterno podijeliti na fer i ne-fer. Za\u0161to ba\u0161 ova klasifikacija? Ako znamo da je autonoman izbor kompanije da odlu\u010di da igra \u201eprljavo\u201c na relevantnom tr\u017ei\u0161tu, koriste\u0107i svoju tr\u017ei\u0161nu snagu i nedozvoljenim sredstvima nanosi \u0161tetu svim ostalim akterima, da bi obezbijedila sebi ve\u0107u korist a pritom procijeni da sankcija koja slijedi \u0107e biti manja od potencijalne koristi od zloupotrebe, onda mo\u017eemo razgovarati o ne-fer postupanju. Pou\u010deni ovakvim situacijama, zakon koji reguli\u0161e ovu oblast \u0107e uvijek preispitivati predlo\u017eene sankcije za ovakva pona\u0161anja na tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n
Odredbom \u010dlana 15. Zakona o za\u0161titi konkurencije zabranjuje se zloupotreba dominantnog polo\u017eaja u Crnoj Gori. Radnje koje su zabranjene a primjenjuje ih u\u010desnik koji ima dominantan polo\u017eaj, dovode konkurenciju i krajnje korisnike (potro\u0161a\u010de) u nepovoljan polo\u017eaj. Zakon zapravo \u0161titi tr\u017ei\u0161te sa ciljem da krajnji korisnik uvijek pla\u0107a fer cijenu za proizvod ili uslugu. Zapravo bi visoka cijena koju pla\u0107a krajnji korisnik mogla biti naj\u010de\u0161\u0107e signal da su nedozvoljene radnje dominantnog u\u010desnika na tr\u017ei\u0161tu ekvivalentne njegovoj \u017eelji da maksimizira svoj profit. Me\u0111utim, po\u010detne radnje dominantnog u\u010desnika na tr\u017ei\u0161tu mogu rezultirati i suprotno i to sni\u017eavanjem cijene proizvoda koji rezultira niskom profitnom mar\u017eom ili \u010dak i negativnom mar\u017eom, koju samo dominantni u\u010desnik finansijski mo\u017ee \u201eistrpjeti\u201c na odre\u0111en rok, \u0161to za rezultat daje izbacivanje konkurencije sa tr\u017ei\u0161ta, nakon \u010dega bi uslijedilo pove\u0107anje cijene ko\u0161tanja proizvoda. U novonastaloj situaciji visoka cijena proizvoda, koja pritom ima trend rasta kao rezultat zloupotrebe dominatnog u\u010desnika, postaje atraktivna za nove u\u010desnike koji u tom proizvodu vide mogu\u0107nost zarade. Dominantan u\u010desnik \u0107e braniti svoj tr\u017ei\u0161ni udio na na\u010din \u0161to mo\u017ee postaviti prepreke ulaska na tr\u017ei\u0161te, koje mogu biti pravne ili administrativne, koje se mogu ogledati u visini po\u010detnih ulaganja, tehnolo\u0161kih prednosti, tro\u0161kova prelaza na nove dobavlja\u010de… Kada jednom u\u0111u novi u\u010desnici, pove\u0107a\u0107e se ponuda proizvoda koja \u0107e rezultirati korekcijom cijene a i novom preraspodjelom tr\u017ei\u0161nih udjela.<\/p>\n
Dominantnog u\u010desnika mo\u017eemo imati i na strani tra\u017enje, tj. kada postoji dominantan u\u010desnik koji je kupac, a na strani ponude imamo vi\u0161e proizvo\u0111a\u010da\/prodavaca. U tom slu\u010daju bi kupac smanjivao tra\u017enju za proizvodom kako bi proizvod pribavio po ni\u017eoj cijeni od fer tr\u017ei\u0161ne cijene.<\/p>\n
Naj\u010de\u0161\u0107i oblici zloupotrebe dominantnog polo\u017eaja su: predatorske cijene, prekomjerno visoke cijene, vezani poslovi, odbijanje poslovanja, cjenovno istiskivanje, diskriminacija u cijenama…<\/p>\n
Slu\u010daj predatorskih cijena<\/em> se odnosi na situaciju kada dominantni u\u010desnik odlu\u010di da cijenu proizvoda postavi ispod cijene tro\u0161kova proizvodnje, gdje \u0107e dominantni u\u010desnik kasnije podi\u0107i cijenu ko\u0161tanja da bi nadoknadio svoje gubitke koje je trpio svjesno koriste\u0107i strategiju izbacivanja ostalih u\u010desnika sa tr\u017ei\u0161ta, tj monopolizacijom tr\u017ei\u0161ta ili disciplinovanjem konkurencije kada dominantan u\u010desnik \u017eeli oslabiti pritisak konkurencije.<\/p>\n Prekomjerno visoke cijene<\/em> mo\u017ee napla\u0107ivati dominantni preduzetnik koriste\u0107i svoju jaku tr\u017ei\u0161nu mo\u0107 i to naj\u010de\u0161\u0107e smanjivanjem obima proizvodnje, \u010dime dolazi do pada ponude i rasta cijena ili smanjivanjem kvaliteta proizvoda \u010dime se smanjuju tro\u0161kovi proizvodnje i na taj na\u010din sebi obezbijedi targetiranu mar\u017eu.<\/p>\n Vezani proizvodi ili usluge<\/em> su oni poslovi kojima se uslovljava kupovina proizvoda ili usluge prihvatanjem kupovine nekog drugog. Ovo je samo mogu\u0107e u situaciji kada dominantnan u\u010desnik posluje na vi\u0161e tr\u017ei\u0161ta. Primjer: Kupac \u017eeli kupiti proizvod koji nema supstitut na tr\u017ei\u0161tu, ali ga mo\u017ee dobiti samo ako kupi drugi proizvod koji ima supstitut, ali na ovaj na\u010din kupac je prinu\u0111en da kupi upravo odre\u0111eni vezani proizvod koji bi mogao da bira na tr\u017ei\u0161tu usljed konkurencije.<\/p>\n Odbijanje poslovanja <\/em>je zabranjeno u\u010desniku na tr\u017ei\u0161tu koji ima dominantnan polo\u017eaj samo ako ima za posljedicu isklju\u010divanje odbijenog sa tr\u017ei\u0161ta i vjerovatan protivtr\u017ei\u0161ni u\u010dinak na \u0161tetu potro\u0161a\u010da. Odbijanje poslovanja ne mora biti deklarativno da bi bilo zloupotrijebljeno, npr. kada dominantan u\u010desnik dobavljanje robe nudi po nerazumnim ekonomskim uslovima ili kada neopravdano odla\u017ee isporuku robe…<\/p>\n Cjenovno istiskivanje <\/em>je vid zloupotrebe dominantnog polo\u017eaja koji koriste vertikalno integrisani preduzetnici. To su dominantni preduzetnici koji posluju na vi\u0161e nivoa proizvodnog lanca. Ovdje mislimo na tr\u017ei\u0161ta sirovina, veleprodaje i tr\u017ei\u0161te gotovih proizvoda ili maloprodaje. Primjer: Dominantan u\u010desnik sam proizvodi sirovinu koju koristi za izradu gotovog proizvoda, a vi\u0161ak koji ne upotrijebi za proizvodnju prodaje direktnim konkurentima na silaznom tr\u017ei\u0161tu. Konkurenti potpuno zavise od dominantnog u\u010desnika na ulaznom tr\u017ei\u0161tu jer tu sirovinu ne mogu pribaviti na drugom mjestu. Ako dominantan u\u010desnik napla\u0107uje nerazumno nisku cijenu gotovog proizvoda, proizvodi konkurencije ne\u0107e biti konkurentni sa cijenom prema krajnjim potro\u0161a\u010dima. Ova zloupotreba je jako kompleksna i predstavlja kombinaciju niza cjenovnih zloupotreba.<\/p>\n Diskriminacija u cijenama <\/em>po definiciji ozna\u010dava napla\u0107ivanje razli\u010ditih cijena za ekvivalentne proizvode ili usluge razli\u010ditim grupama kupaca od strane dominantnog u\u010desnika. Razlikujemo nekoliko situacija: selektivno sni\u017eavanje cijena<\/em>, koje predstavlja situaciju kada dobavlja\u010d koji je dominantan u\u010desnik na diskriminatoran na\u010din smanjuje cijenu proizvoda ili usluga odre\u0111enim kupcima; popusti i rabati \u2013 <\/em>isti\u00a0 proizvodi ili usluge se nude po razli\u010ditim cijenama, \u010dime se odre\u0111eni kupci stavljaju u nepovoljniji polo\u017eaj od drugih; koli\u010dinski popusti, popusti na vjernost, ciljani popusti…<\/em><\/p>\n U kona\u010dnom, da bi se dokazala mogu\u0107a zloupotreba dominantnog polo\u017eaja u\u010desnika na relevantnom tr\u017ei\u0161tu, treba krenuti od dokazivanja dominantne pozicije, koja mora nedvosmisleno emprijskim analizama dokazati postojanje dominantne pozicije, a ogleda se kroz analizu strukture tr\u017ei\u0161ta, analizu prepreka ulaska na tr\u017ei\u0161e i rasta i procjenu snage kupaca. U pitanju su kvalitativni i kvantitativni elementi analize, koji posebno ne moraju biti odlu\u010duju\u0107i, ali u kombinaciji daju \u010dvrst dokaz o postojanju ili izostanku dominantnog polo\u017eaja. Detaljnije o pojedina\u010dnim slu\u010dajevima zloupotrebe u nekoj od sljede\u0107ih prilika.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Pi\u0161e: Marko Peri\u0107 Na\u010delnik Odsjeka za utvr\u0111ivanje zloupotrebe dominantnog polo\u017eaja Kada ka\u017eemo za u\u010desnika na relevantnom tr\u017ei\u0161tu da u\u017eiva dominantan polo\u017eaj, mislimo na njegovu ekonomsku mo\u0107, koja mu daje mogu\u0107nost da se pona\u0161a, u velikom broju slu\u010dajeva, nezavisno od svojih konkurenata, svojih kupaca i potro\u0161a\u010da. Dominantan polo\u017eaj ne zna\u010di monopol, a razlika izme\u0111u ova […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":11236,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-11239","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/azzk.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11239","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/azzk.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/azzk.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/azzk.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/azzk.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=11239"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/azzk.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11239\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11240,"href":"https:\/\/azzk.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11239\/revisions\/11240"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/azzk.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/11236"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/azzk.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=11239"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/azzk.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=11239"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/azzk.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=11239"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}