Pi\u0161e: Maria Pinedo Canedo
\nVi\u0161a ekspertkinja za oblast konkurencije u OECD-u<\/p>\n
<\/p>\n
Naj\u010de\u0161\u0107i tip manipulacija ponudama na javnom konkursu<\/strong> (bid rigging<\/em>) ogleda se u grupama firmi koje se udru\u017euju kako bi podigle cijene ili smanjile kvalitet robe ili usluga koje se nude u javnim tenderima. Ova anti-konkurentska praksa ko\u0161ta vlade i poreske obveznike \u0161irom zemalja \u010dlanica Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) milijarde dolara svake godine.<\/p>\n Po\u010dnimo s nekoliko primjera<\/strong>. Godine 2011, ameri\u010dka Federalna trgovinska komisija (Federal Trade Commission \u2013 <\/em>FTC) je otkrila dogovaranje ponuda me\u0111u proizvo\u0111a\u010dima generi\u010dkih ljekova s ciljem smanjenja konkurencije i pove\u0107anja cijena. Nekoliko kompanija je progla\u0161eno krivim za dogovaranje cijena i raspodjelu kupaca za generi\u010dke ljekove, \u0161to je dovelo do vi\u0161ih tro\u0161kova za pacijente i zdravstvene ustanove. U martu 2023, Agencija za konkurenciju i tr\u017ei\u0161te (Competition and Market Authority<\/em> \u2013 CMA) Ujedinjenog Kraljevstva je dokazala da je 10 gra\u0111evinskih firmi nelegalno dogovaralo ponude za ru\u0161enje i uklanjanje azbesta. Godine 2019, Danski vrhovni sud je potvrdio odluku Danskog savjeta za konkurenciju, koja je dokazala da su dvije najve\u0107e kompanije u sektoru podnijele zajedni\u010dku ponudu za tri distrikta u tenderu za obilje\u017eavanje puteva, iako je svaka strana imala potrebne resurse da u\u010destvuje na tenderu za jedno podru\u010dje. Strane u sporazumu konzorcijuma su bile stvarni konkurenti, jer su obje imale finansijske resurse, tehni\u010dko znanje i pristup ma\u0161inama i osoblju potrebnim za u\u010destvovanje na tenderu za jedno podru\u010dje. Njihov dogovor o zajedni\u010dkom u\u010destvovanju na konkursu, koji je uklju\u010divao dogovaranje cijena i dijeljenje ugovora, bio je po svojoj prirodi anti-konkurentski. Godine 2018, \u0160panski vrhovni sud je potvrdio odluku Baskijskog tijela za konkurenciju, koja je dokazala, samo na osnovu indirektnih dokaza, da je osam firmi za ketering dogovaralo ponude za tendere javnih \u0161kola baskijske vlade u periodu od najmanje 12 godina, \u010dime su pove\u0107ali cijene i smanjili kvalitet obroka koji se slu\u017ee djeci.<\/p>\n Ovo su samo neki od stotina slu\u010dajeva konkurencijskih problema u procesu javnih nabavki \u0161irom svijeta. Poga\u0111aju velika i mala tr\u017ei\u0161ta, bogate i manje razvijene ekonomije, jake i mla\u0111e agencije, veoma jednostavna i izuzetno sofisticirana pona\u0161anja. Me\u0111utim, ipak imaju mnogo zajedni\u010dkih osobina.<\/p>\n Javne nabavke donose velike prednosti gra\u0111anima<\/strong> u savremenim dru\u0161tvima u smislu pove\u0107anja broja i kvaliteta javnih usluga koje su korisne svima, a posebno najugro\u017eenijima. Mnoga prava koja imamo zahvaljuju\u0107i na\u0161oj dru\u0161tvenoj i demokratskoj vladavini prava zavise od procedura javnih nabavki.<\/p>\n Uticaj javnih nabavki na ekonomiju je i kvalitativan i kvantitativan. Zemlje OECD tro\u0161e pribli\u017eno 12% svog BDP-a na javne nabavke. Ovaj procenat mo\u017ee biti ve\u0107i u zemljama u razvoju. Kada javne nabavke funkcioni\u0161u efikasno, zemlja dobija nekoliko pozitivnih efekata, kako direktnih tako i indirektnih:<\/p>\n Direktni<\/u> efekat se uglavnom odnosi na usluge koje dr\u017eava nudi gra\u0111anima: Prvenstveno \u2013 u smislu kvaliteta. Zahvaljuju\u0107i boljim procedurama, gra\u0111ani \u0107e vidjeti bolje razvijenu infrastrukturu, dobi\u0107e bolje medicinske usluge, bolje obrazovanje, br\u017ei i inovativniji transport. Drugo \u2013 u smislu kvantiteta. U tom smislu, ako izbjegnemo prekomjerne tro\u0161kove ili korupciju vezanu za javne nabavke, dr\u017eava \u0107e mo\u0107i dalje razvijati ve\u0107i broj usluga koje se nude dru\u0161tvu.<\/p>\n Ti direktni efekti dolaze zajedno sa mnogim indirektnim<\/u> pozitivnim ishodima. Ako su javne nabavke otvorene za vi\u0161e kompanija, ekonomija zemlje postaje konkurentnija i inovativnija, a najefikasniji ostvaruju bolje rezultate izbjegavaju\u0107i dobijanje povoljnijeg tretmana zasnovanog na pro\u0161losti, li\u010dnim kontaktima ili drugim ne tako o\u010diglednim razlozima. Ovo obi\u010dno podrazumijeva i bolje radno okru\u017eenje. Kako kvalitet postaje relevantna osobina, kompanije moraju zaposliti najbolje radnike i stoga ponuditi bolje uslove (socijalne i ekonomske).<\/p>\n Ako dr\u017eava mo\u017ee ponuditi vi\u0161e usluga visokog kvaliteta, dru\u0161tvo postaje pravednije i inkluzivnije. Uzmemo li u obzir va\u017enost usluga koje dr\u017eava nudi dru\u0161tvu \u2013 kao \u0161to su one prethodno pomenute, ili pak ljekovi u bolnicama, digitalne ili po\u0161tanske usluge, briga o maloljetnicima ili starijima i dr. \u2013 shvati\u0107emo da one mogu napraviti razliku u kvalitetu \u017eivota za zna\u010dajan dio dru\u0161tva. Jasno je da \u0107e oni koji pripadaju najpovla\u0161\u0107enijem dijelu dru\u0161tva uvijek mo\u0107i pristupiti takvim uslugama kada god im budu potrebne, i s nu\u017enim kvalitetom. Me\u0111utim, u nekim sektorima dru\u0161tva, jedino ako dr\u017eava ponudi usluge visokog kvaliteta bi\u0107e mogu\u0107e ostvariti ona prava koja su klju\u010dna za li\u010dni razvoj pojedinaca. Stoga je neophodno da dr\u017eava bude u mogu\u0107nosti ponuditi vi\u0161e usluga koje su bolje i dostupne svima.<\/p>\n Na kraju, ti elementi impliciraju da ako javne nabavke funkcioni\u0161u efikasno, gra\u0111ani pove\u0107avaju svoje povjerenje u transparentnost i jednake mogu\u0107nosti, \u0161to ima pozitivan uticaj na njihovo povjerenje u stvarne prednosti socijalne i demokratske dr\u017eave.<\/p>\n Uzimaju\u0107i u obzir sve te razloge, moderni pravni sistemi stvaraju slo\u017eene procedure javnih nabavki zasnovane na principu konkurencije me\u0111u kompanijama<\/strong>. Obi\u010dno se ne isti\u010de da je jedan od glavnih ciljeva tih procedura garantovati da kompanije osje\u0107aju podsticaj da pru\u017ee izvrsnost u kvalitetu i cijeni.<\/p>\n Me\u0111utim, stvaranje tih uslova nije nimalo lako. Usluge koje dr\u017eava nudi gra\u0111anima \u010desto zahtijevaju tehni\u010dko znanje koje nije dostupno javnim slu\u017ebenicima koji ugovaraju, a informacije i podaci koje dr\u017eava nema su relevantni za sprovo\u0111enje tendera. Postoji, u mnogim prilikama, zna\u010dajna asimetrija informacija. Dr\u017eava mora urgentno rje\u0161avati pojedina\u010dne probleme, bez prekida u pru\u017eanju redovnih usluga… A ponekad kompanije koriste ovu situaciju<\/strong> i kreiraju dogovore koji stavljaju njihov individualni iznad op\u0161teg interesa.<\/p>\n Ponekad razmatraju cijele setove ugovora i odlu\u010duju ko \u0107e dobiti koji tender; u drugim slu\u010dajevima se dogovaraju da \u0107e podugovoriti kompanije koje ne\u0107e biti pobijediti na tenderu, u zamjenu za finansijsku kompenzaciju; ponekad se dogovaraju da ne spu\u0161taju cijene ispod odre\u0111enih pragova; dogovaraju se da ne\u0107e zapo\u0161ljavati radnike konkurencije; dogovaraju se da podijele djelove ponuda, smanjuju\u0107i svoje tro\u0161kove i kvalitet ponuda; ponekad se dogovaraju da ne uvode pobolj\u0161anja kvaliteta proizvoda (\u0161to bi zna\u010dilo ve\u0107e tro\u0161kove za njih), smanjiv\u0161i time kvalitet usluga usmjerenih ka gra\u0111anima…<\/p>\n Vrste ovih dogovora su kreativne i raznolike. Me\u0111utim, ono \u0161to obi\u010dno sve imaju kao zajedni\u010dku osobinu jeste to da kompanije nude upravi privid konkurencije (kroz tzv. \u201ela\u017ene ponude\u201c). Javni organi vjeruju da sklapaju ugovor s najboljom kompanijom, dok, zapravo, dobijaju dogovorene ponude (s vi\u0161im cijenama i ni\u017eim kvalitetom).<\/p>\n Eliminacija manipulacija ponudama mogla bi pomo\u0107i smanjenju cijena nabavki za 20 ili vi\u0161e procenata i pove\u0107ati kvantitet i kvalitet proizvoda i usluga koje se dru\u0161tvu nude. OECD je bila prva me\u0111unarodna organizacija koja je obratila pa\u017enju na ovu temu, vode\u0107i ovu raspravu od objavljivanja prvih smjernica za borbu protiv manipulacija ponudama 1998. godine do revidiranja navedenih smjernica ove godine. Stoga, tijela za konkurenciju \u0161irom svijeta ula\u017eu li\u010dna, tehni\u010dka i ekonomska sredstva kako bi izbjegla, otkrila, zaustavila i sankcionisala ovakvo pona\u0161anje<\/strong>. Borba protiv manipulacije ponudama je me\u0111u prioritetima<\/strong> ve\u0107ine njih.<\/p>\n Pona\u0161anja kompanija su u ve\u0107ini slu\u010dajeva tajna, i nije lako prona\u0107i potrebne dokaze za sankcionisanje. Zato postoje razli\u010diti alati koji su, zajedno s tradicionalnim \u017ealbama<\/u>, od klju\u010dnog zna\u010daja za agencije za agencije za za\u0161titu konkurencije: Kreiranje povjerljivih kanala za informante (zvi\u017eda\u010de<\/u>) je najzna\u010dajnije. Ono podrazumijeva da bilo ko mo\u017ee informisati agenciju za za\u0161titu konkurencije o problemima u vezi s javnim ugovorom. To mo\u017ee biti radnik, konkurent, izvo\u0111a\u010d, klijent ili bilo ko s detaljnim informacijama o ovakvom vidu pona\u0161anja.<\/p>\n Tako\u0111e, agencije za konkurenciju imaju sna\u017ene i sofisticirane metode za otkrivanje pona\u0161anja koja \u0161tete tr\u017ei\u0161tu i dru\u0161tvu. Slu\u017ebenici agencija za za\u0161titu konkurencije mogu u\u0107i u prostorije kompanija i prikupiti informacije iz knjiga, ra\u010dunara, mobilnih telefona… Ovi nenajavljeni neposredni uvidi<\/u> (dawn raids<\/em>) su sigurno jedan od naju\u010dinkovitijih alata za pronala\u017eenje dokaza o nezakonitom pona\u0161anju i stvaranje jake podloge za zaustavljanje manipulacija ponudama.<\/p>\n Digitalni alati za pretragu i algoritmi zasnovani na vje\u0161ta\u010dkoj inteligenciji<\/u> dobijaju sve ve\u0107u va\u017enost, kako za sprovo\u0111enje nenajavljenih neposrednih uvida, tako i za detekciju neobi\u010dnih obrazaca pona\u0161anja kompanija koji mogu otkriti mogu\u0107e dogovaranje. Saradnja s ugovornim tijelima koja imaju pristup ponudama (i pobjedni\u010dkim i odbijenim) je klju\u010dna za postizanje zajedni\u010dkog cilja \u2013 \u010distih i fer postupaka javnih nabavki.<\/p>\n Za\u0161tita javnog interesa zahtijeva odvra\u0107aju\u0107i<\/strong> sistem. Sankcije za ovakvo pona\u0161anje su u svakoj jurisdikciji me\u0111u najvi\u0161im koje se mogu izre\u0107i.<\/p>\n Godine 2007, \u201eTokyo Electric Power Company\u201c je ka\u017enjena s preko 62 miliona dolara zbog dogovaranja ponuda u cilju osiguranja ugovora za izgradnju elektri\u010dnih podstanica. Nekoliko rukovodilaca suo\u010dilo se s krivi\u010dnim prijavama. Izme\u0111u 1997. i 2011. veliki proizvo\u0111a\u010di kamiona su progla\u0161eni krivima za dogovaranje cijena i odga\u0111anje uvo\u0111enja tehnologija za smanjenje emisija \u0161tetnih gasova. Evropska komisija je izrekla kazne u ukupnom iznosu od preko 2,93 milijarde eura.<\/p>\n Na\u017ealost, nov\u010dane kazne za kompanije nerijetko nijesu dovoljne. Dogovaranje ponuda je te\u0161ko identifikovati, ono \u010desto podrazumijeva dugoro\u010dne obrasce pona\u0161anja i, zbog ograni\u010denja, kazne mogu biti ni\u017ee od nezakonite koristi koju su kompanije ostvarile. Stoga, sankcije prema fizi\u010dkim licima, isklju\u010denje kompanija iz budu\u0107ih procesa javnih nabavki (uz efikasne mjere samopro\u010di\u0161\u0107avanja) ili diskvalifikacija upravitelja kompanija su mjere treba da se razmotre.<\/p>\n Svi elementi na koje smo se do sada fokusirali bili su usmjereni na pona\u0161anje kompanija. Me\u0111utim, treba se sjetiti da je uloga dr\u017eave<\/strong> u ovoj oblasti tako\u0111e veoma va\u017ena. Dr\u017eavamora pravilno razraditi<\/u> proces, otvaraju\u0107i ugovore \u0161to je vi\u0161e mogu\u0107e, kako bi stvorila podsticaje kompanijama da pru\u017ee najkonkurentnije ponude; specifikacije moraju po\u0161tovati principe nu\u017enosti i proporcionalnosti u odnosu na predvi\u0111ene ciljeve; a javnost procesa je klju\u010dna kako bi se omogu\u0107ilo svakom sposobnom operatoru da u\u0111e na tr\u017ei\u0161te, ako mo\u017ee ponuditi najbolju ponudu.<\/p>\n Razvoj mehanizama saradnje izme\u0111u ugovornih upravnih organa i tijela za za\u0161titu konkurencije<\/u> je ovdje od kriti\u010dnog zna\u010daja. Za tijelo za za\u0161titu konkurencije mo\u017ee biti nemogu\u0107e posjedovati znanje o postojanju neobi\u010dnih obrazaca pona\u0161anja kompanija, koje ovim maskiraju svoje nezakonite prakse, ali ugovorni upravni organi posjeduju ove va\u017ene informacije. Stoga je stalan dijalog i bolje razumijevanje obje strane od su\u0161tinske va\u017enosti.<\/p>\n Bilo bi nerazumno zavr\u0161iti ovaj osvrt a ne pomenuti slu\u010dajeve u kojima ugovorni upravni organ (ili zadu\u017eeni slu\u017ebenik) imaju prethodna saznanja o postojanju dogovora izme\u0111u kompanija i ne djeluju protiv njih (ili \u010dak u nekim slu\u010dajevima favoriziraju postojanje takvih pona\u0161anja ili ih podsti\u010du). Bez obzira na druge posljedice koje mogu proiza\u0107i iz drugih grana prava, treba se sjetiti da tijela za za\u0161titu konkurencije imaju mogu\u0107nost primjene koncepta \u201efasilitatora\u201c<\/u> ovog pona\u0161anja i navo\u0111enja istih kao odgovornih za pona\u0161anja.<\/p>\n Provo\u0111enje pravila konkurencije podrazumijeva kvazi-krivi\u010dni postupak koji zahtijeva maksimalnu revnost u po\u0161tovanju prava kompanija na odbranu<\/strong>. Ako zaista \u017eelimo zaustaviti ovakva pona\u0161anja, odluke tijela za za\u0161titu konkurencije moraju biti podr\u017eane od strane sudova. Stoga su nam potrebni jaki slu\u010dajevi gdje su kompanije bile u mogu\u0107nosti da se brane od optu\u017ebi argumentima koji su, na kraju, ipak solventno odbijeni.<\/p>\n U zaklju\u010dku, ugovorna upravna tijela moraju biti svjesne mogu\u0107eg postojanja praksi manipulacija ponudama i ne pristupati procesima s prekomjernom naivno\u0161\u0107u. Javne nabavke trebaju stvoriti uslove za ponudu najboljih proizvoda i usluga dru\u0161tvu, a to zahtijeva stvaranje podsticaja za kompanije da se takmi\u010de za izbor. Tijela za za\u0161titu konkurencije moraju ulo\u017eiti sve napore u borbu protiv ovih vrlo \u0161tetnih praksi.<\/p>\n Samo zajedni\u010dkim snagama<\/strong> mo\u017eemo ostvariti svoje ciljeve i biti zaista korisni svom dru\u0161tvu. Zajedno doprinosimo pravednijem i boljem dru\u0161tvu. OECD objavljuje iskustva zemalja i poma\u017ee zemljama \u0161irom svijeta da implementiraju efikasne mjere za borbu protiv ovih praksi u nastojanju da doprinese ostvarenju svog slogana \u2013 Bolje politike za bolje \u017eivote (Better Policies for Better Lives<\/em>).<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Pi\u0161e: Maria Pinedo Canedo Vi\u0161a ekspertkinja za oblast konkurencije u OECD-u Naj\u010de\u0161\u0107i tip manipulacija ponudama na javnom konkursu (bid rigging) ogleda se u grupama firmi koje se udru\u017euju kako bi podigle cijene ili smanjile kvalitet robe ili usluga koje se nude u javnim tenderima. Ova anti-konkurentska praksa ko\u0161ta vlade i poreske obveznike \u0161irom zemalja […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":11479,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-11481","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/azzk.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11481","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/azzk.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/azzk.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/azzk.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/azzk.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=11481"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/azzk.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11481\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11484,"href":"https:\/\/azzk.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11481\/revisions\/11484"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/azzk.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/11479"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/azzk.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=11481"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/azzk.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=11481"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/azzk.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=11481"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}