{"id":11942,"date":"2024-11-04T14:38:22","date_gmt":"2024-11-04T14:38:22","guid":{"rendered":"https:\/\/azzk.me\/?p=11942"},"modified":"2024-11-04T14:38:22","modified_gmt":"2024-11-04T14:38:22","slug":"njegovanje-zastupanja-pravila-konkurencije-u-italiji-i-crnoj-gori","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/azzk.me\/en\/2024\/11\/04\/njegovanje-zastupanja-pravila-konkurencije-u-italiji-i-crnoj-gori\/","title":{"rendered":"Njegovanje zastupanja pravila konkurencije u Italiji i Crnoj Gori"},"content":{"rendered":"<p>Pi\u0161e: Renato Ferandi<br \/>\nDirektor Sektora za me\u0111unarodnu saradnju i EU pitanja u Italijanskom tijelu za konkurenciju<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Uloga politike konkurencije je da pokrene dinamizam i podstakne preduze\u0107a na inovacije, dok omogu\u0107ava izlazak manje efikasnih subjekata sa tr\u017ei\u0161ta. Tokom krize izazvane COVID-19 pandemijom, OECD je isticao da industrijska politika ne smije dovesti do protekcionisti\u010dkih mjera. U svojim naporima da podstaknu ekonomski oporavak, vlade moraju osigurati konkurenciju na tr\u017ei\u0161tima. Zaista, za\u0161tita kompanija od konkurencije mo\u017ee smanjiti njihovu efikasnost i doprinos oporavku. Tr\u017ei\u0161ta treba ostaviti otvorenima i po\u0161tovati principe kompetitivne neutralnosti.<\/p>\n<p>Od svog osnivanja, Italijanska agencija za konkurenciju (<em>Autorit\u00e0 Garante della Concorrenza e del Mercato<\/em> \u2013 AGCM) zadobila je zna\u010dajne nadle\u017enosti u oblasti zastupanja prokonkurentskih stavova s ciljem unosa prokonkurentskih odredaba u javne politike povezane s postoje\u0107im i budu\u0107im zakonodavnim ili regulatornim mjerama. U 2011. godini, nadle\u017enosti AGCM su zna\u010dajno pro\u0161irene, daju\u0107i Agenciji mogu\u0107nost da, pred upravnim sudom, ospori bilo koji administrativni akt koji je u suprotnosti s principima konkurencije. Godine 2020, AGCM je dobila novu savjetodavnu nadle\u017enost u vezi sa procjenom principa proporcionalnosti kod bilo koje nove zakonodavne ili administrativne odredbe\/mjere koja se odnosi na regulisana zanimanja.<\/p>\n<p>Danas se Italijanska agencija za konkurenciju mo\u017ee osloniti na \u0161irok spektar nadle\u017enosti u oblasti zastupanja kako bi sara\u0111ivala sa donosiocima politika i doprinijela konkurentnijem i dinami\u010dnijem okru\u017eenju u zemlji. Te nadle\u017enosti uklju\u010duju:<\/p>\n<ul>\n<li>Neobavezuju\u0107a mi\u0161ljenja upu\u0107ena Parlamentu, Vladi ili lokalnim upravama, u vezi sa zakonodavnim ili administrativnim aktima koji naru\u0161avaju funkcionisanje tr\u017ei\u0161ta i koji nijesu opravdani javnim ciljevima od op\u0161teg interesa;<\/li>\n<li>Pravne izazove pred Upravnim sudom u vezi s administrativnim aktima koje donose centralne i lokalne uprave, a koji kr\u0161e pravila konkurencije;<\/li>\n<li>Istra\u017eivanja tr\u017ei\u0161ta, kada god tr\u017ei\u0161ta ili sektori pokazuju karakteristike koje upu\u0107uju na postojanje ograni\u010denja konkurencije. Ona rezultiraju zavr\u0161nim izvje\u0161tajima koji se mogu uputiti Vladi i Parlamentu ukoliko su prona\u0111ene prepreke zakonodavne ili regulatorne prirode; i<\/li>\n<li>Posebnu nadle\u017enost Italije u oblasti zastupanja, koja podrazumijeva mogu\u0107nost da se Vladi periodi\u010dno dostavi sveobuhvatan izvje\u0161taj usmjeren ka usvajanju &#8220;Godi\u0161njeg zakona o konkurenciji&#8221;. Posebno, kao rezultat ovog izvje\u0161taja, Vlada bi trebala podnijeti godi\u0161nji prijedlog zakona o konkurenciji Parlamentu radi promovisanja prokonkurentske evolucije regulatornog okvira.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Agencija nastoji da podstakne kulturu konkurencije kroz razli\u010dite aktivnosti zastupanja, konsultativne i predlo\u017ene prirode, koje su upu\u0107ene zakonodavcima i regulatorima, kako na nacionalnom, tako i na lokalnom nivou, ne bi li se osigurala uskla\u0111enost sa principima konkurencije. Naime, u sistemu vi\u0161eslojnog upravljanja kao \u0161to je italijanski, regulatorne prepreke koje nepotrebno i nesrazmjerno ometaju, ograni\u010davaju ili sputavaju konkurenciju mogu se uvesti na razli\u010ditim nivoima vlasti (nacionalnom, regionalnom ili lokalnom).<\/p>\n<p>Intervencije u oblasti zastupanja usmjerene su ne samo na uklanjanje ograni\u010denja, ve\u0107 i na pru\u017eanje prijedloga zakonodavcima o tome kako uskladiti konkurenciju s drugim ciljevima javnih politika. Ovo uskla\u0111ivanje se ostvaruje putem testa proporcionalnosti. Kroz test proporcionalnosti mogu\u0107e je ograni\u010diti uvo\u0111enje antikonkurentskih restrikcija i svesti njihov opseg na ono \u0161to je strogo neophodno za ostvarivanje osnovnih ciljeva javnog interesa koje zakonodavac nastoji posti\u0107i.<\/p>\n<p>Zastupni\u010dke aktivnosti koje je Agencija sprovela tokom 2023. godine ukazale su na postojanje brojnih klju\u010dnih problema u vezi s konkurencijom, prvenstveno u oblasti javnih nabavki i prepreka otvaranju tr\u017ei\u0161ta konkurenciji. Ovi klju\u010dni problemi su \u010desto pokazali transverzalni karakter kroz razli\u010dite sektore.<\/p>\n<p>\u0160to se ti\u010de procedura sprovo\u0111enja javnih tendera, va\u017eno je napomenuti da oni omogu\u0107avaju javnim upravama da odaberu najefikasnije kompanije koje najbolje ispunjavaju njihova o\u010dekivanja, s benefitima koji se odra\u017eavaju na dobrobit gra\u0111ana. Me\u0111utim, da bi ove procedure bile zaista efikasne u tom pogledu, moraju biti osmi\u0161ljene tako da podstaknu u\u010de\u0161\u0107e \u0161to ve\u0107eg broja zainteresovanih subjekata i obezbijede pravedan i nediskrimini\u0161u\u0107i tretman za sve. U tom smislu, AGCM je intervenisala, s jedne strane, u vezi s podjelom u\u010desnika i uslovima za u\u010de\u0161\u0107e u tenderima, koji ne smiju favorizovati trenutnog izvr\u0161ioca; a s druge strane, u vezi s odredbama o ekskluzivnosti i neprimjerenom du\u017einom dodjela, kada one na pretjerano dug vremenski period spre\u010davaju pristup novih u\u010desnika, na \u0161tetu konkurentskog okru\u017eenja i, na koncu, potro\u0161a\u010da.<\/p>\n<p>Promocija progresivne liberalizacije i otvaranja tr\u017ei\u0161ta, uklanjanjem zakonodavnih ili regulatornih prepreka koje spre\u010davaju pristup novih u\u010desnika, oduvijek je bila u fokusu napora Agencije, s ciljem podsticanja konkurencije (kako u smislu borbe za ulazak na tr\u017ei\u0161te, tako i borbe unutar samog tr\u017ei\u0161ta), pove\u0107anja efikasnosti i stimulisanja inovacija. Ovo koristi ne samo individualnim potro\u0161a\u010dima, ve\u0107 i cjelokupnom ekonomskom sistemu.<\/p>\n<p>Navedeni napori targetiraju neosnovana ograni\u010denja pristupa koja se smatraju nepotrebnim ili nesrazmjernim u ostvarivanju relevantnog javnog interesa. Takve prepreke uklju\u010duju:<\/p>\n<ol>\n<li>a) ograni\u010denja broja izvr\u0161ilaca (kvantitativna ograni\u010denja). Mjere poput zahtjeva za minimalnu udaljenost ili rezervisane djelatnosti mogu vje\u0161ta\u010dki ograni\u010diti konkurenciju stvaranjem barijera za ulazak novih u\u010desnika. Stavljaju\u0107i ova ograni\u010denja na test, Agencija nastoji stvoriti ravnopravno tr\u017ei\u0161te koje omogu\u0107ava ve\u0107em broju operatera da u\u0111u na tr\u017ei\u0161te, podsti\u010du\u0107i zdravu konkurenciju i inovacije;<\/li>\n<li>b) nesrazmjerne\/nepotrebne uslove za pristup profesiji (kvalitativna ograni\u010denja). To mo\u017ee uklju\u010divati bespotrebne prepreke, kao \u0161to su obavezna poha\u0111anja specijalizovanih kurseva ili ispita za licenciranje, koji nijesu direktno povezani s obezbje\u0111ivanjem stru\u010dnosti ili kvaliteta profesionalaca.<\/li>\n<\/ol>\n<p>Osnovni cilj koji AGCM \u017eeli posti\u0107i jeste osigurati da pristup tr\u017ei\u0161tima bude fer i otvoren, omogu\u0107avaju\u0107i dinami\u010dno okru\u017eenje u kojem se profesionalci mogu takmi\u010diti na osnovu kvaliteta i inovacija, bez da budu sputavani nepotrebnim regulatornim optere\u0107enjima koja nepravedno i\/ili vje\u0161ta\u010dki ograni\u010davaju strukturu ponude. Ovakav pristup ne samo da koristi profesionalcima, ve\u0107 na kraju dovodi i do boljih rezultata za potro\u0161a\u010de kroz ve\u0107u ponudu, pobolj\u0161ani kvalitet i ni\u017ee cijene.<\/p>\n<p>Italijanska agencija intervenisala je, izme\u0111u ostalog, i kako bi se pozabavila mjerama koje su imale efekat zatvaranja odre\u0111enog tr\u017ei\u0161ta, blokiranja ili \u010dak samo odlaganja ulaska novih u\u010desnika. U slu\u010dajevima kada je bila mogu\u0107a samo &#8220;konkurencija za ulazak na tr\u017ei\u0161te&#8221;, Agencija je, na primjer, kritikovala akte koji predvi\u0111aju produ\u017eenje postoje\u0107ih koncesija ili ekskluzivnih ugovora. S druge strane, kada je bila mogu\u0107a &#8220;konkurencija na samom tr\u017ei\u0161tu&#8221;, Agencija je osporavala, na primjer, odredbe o neopravdanoj ekskluzivnosti ili druge mjere koje su spre\u010davale slobodan pristup izvr\u0161ilaca.<\/p>\n<p>Izdavanje mi\u0161ljenja nije dovoljno: va\u017eno je da ta mi\u0161ljenja pokrenu stvarne promjene. Zbog toga AGCM od 2013. godine sprovodi sistematski <em>ex-post<\/em> godi\u0161nji nadzor svojih intervencija u oblasti zastupanja pravila konkurencije; rezultati tih intervencija objavljuju se u godi\u0161njem izvje\u0161taju (i u pro\u0161irenoj verziji dostupnoj na web stranici AGCM). Ovaj izvje\u0161taj pokazuje u kojoj mjeri zakonodavci i javne uprave, kako na centralnom, tako i na lokalnom nivou, uzimaju u obzir aktivnosti u vezi konkurencijskog zastupanja. Ovaj kontinuirani monitoring, uz a\u017euriranje svake godine, omogu\u0107ava Agenciji da detaljno provjeri efikasnost svojih intervencija u oblasti zastupanja konkurencije i da stekne bolji uvid u klju\u010dne faktore koji doprinose njihovom uspjehu, \u010dime se omogu\u0107ava kvalitetnije usmjeravanje relevantnih aktivnosti, uz uzimanje u obzir pravne instrumente koji se koriste i\/ili konkretne teme koje se obra\u0111uju.<\/p>\n<p>Analiza je pokazala da je stopa uspjeha zna\u010dajno vi\u0161a kada se intervencija u oblasti zastupanja odnosi na nacrt zakona, regulativu ili upravni akt (77%), nego kada se odnosi na ve\u0107 uspostavljenu\/postoje\u0107u zakonodavnu ili regulatornu odredbu (50%). Ovaj rezultat dodatno potvr\u0111uje va\u017enost pravovremenog, mogu\u0107e <em>ex-ante<\/em> pristupa, ne bi li se osigurao uspje\u0161an ishod intervencija Agencije u oblasti zastupanja konkurencije.<\/p>\n<p>Ovi pravci djelovanja i nau\u010dene lekcije o zastupni\u010dkim intervencijama mogu biti posebno korisni u zemljama u kojima se kultura konkurencije jo\u0161 razvija, a povezani principi se postepeno ugra\u0111uju u nacionalno zakonodavstvo, kao \u0161to je to slu\u010daj u Crnoj Gori. Agencija za za\u0161titu konkurencije Crne Gore mo\u017ee davati mi\u0161ljenja o nacionalnim ili lokalnim zakonima i regulativama koji uti\u010du, ili bi mogli uticati, na konkurenciju. Tokom posljednjih nekoliko godina, njene intervencije su se, izme\u0111u ostalog, odnosile na Zakon o javnim nabavkama, Zakon o slobodnom pristupu informacijama i Nacrt zakona o audiovizuelnim uslugama. Preporuke Agencije u vezi s javnim nabavkama i slobodnim pristupom informacijama dovele su do prokonkurentskih promjena. Put je dug, ali je putovanje zapo\u010deto s jasnim smjerom.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pi\u0161e: Renato Ferandi Direktor Sektora za me\u0111unarodnu saradnju i EU pitanja u Italijanskom tijelu za konkurenciju &nbsp; Uloga politike konkurencije je da pokrene dinamizam i podstakne preduze\u0107a na inovacije, dok omogu\u0107ava izlazak manje efikasnih subjekata sa tr\u017ei\u0161ta. Tokom krize izazvane COVID-19 pandemijom, OECD je isticao da industrijska politika ne smije dovesti do protekcionisti\u010dkih mjera. U [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":11944,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-11942","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/azzk.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11942","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/azzk.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/azzk.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/azzk.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/azzk.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=11942"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/azzk.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11942\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11946,"href":"https:\/\/azzk.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11942\/revisions\/11946"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/azzk.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/11944"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/azzk.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=11942"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/azzk.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=11942"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/azzk.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=11942"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}