Pi\u0161e: Luka Dedi\u0107
\nNa\u010delnik Odjeljenja za me\u0111unarodnu saradnju i informisanje medija<\/p>\n
<\/p>\n
Proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji (EU) predstavlja tranzicioni period od komunisti\u010dkog naslije\u0111a Jugoslavije ka prihvatanju demokratskih normi zasnovanih na punom po\u0161tovanju ljudskih prava i tr\u017ei\u0161no orijentisane ekonomije ostvarene u Jedinstvenom tr\u017ei\u0161tu EU. Sporazum o stabilizaciji i pridru\u017eivanju<\/strong> je me\u0111unarodni ugovor izme\u0111u Crne Gore i Evropske unije kojim je uspostavljen pravni okvir za uzajamnu saradnju i postepeno pribli\u017eavanje evropskim standardima. Upravo ovaj sporazum je dao pravce razvoja crnogorskog dru\u0161tva kroz proces stabilizacije \u010diji je osnovni cilj stabilizacija regiona Zapadnog Balkana (ZB), ekonomska transformacija ka tr\u017ei\u0161noj ekonomiji i podsticanje regionalne saradnje na putu ka punopravnom \u010dlanstvu. Pridru\u017eivanje EU predstavlja drugu komponentu procesa pregovora sa ciljem ispunjenja zacrtanih kriterijuma za punopravno \u010dlanstvo, a svakako je maksimalno kori\u0161\u0107ena teza u dnevnopoliti\u010dkom javnom diskursu sa \u010destim populisti\u010dkim i deklarativnim narativom.<\/p>\n Kada govorimo o pregovorima Crne Gore sa Evropskom unijom, gdje du\u017eina pregovora zna\u010dajno uti\u010de na njihov kvalitet, kao primarne elemente procesa vidimo tehni\u010dku (administrativnu) i politi\u010dku komponentu<\/u><\/em>. Tehni\u010dka komponenta pregovora svodi se na komunikaciju dr\u017eavnih institucija koje koordiniraju proces na nivou pregovara\u010dkih radnih grupa, uz podr\u0161ku Ministarstva evropskih poslova, sa evropskim partnerima prevashodno iz Generalnog direktora za susjedsku politiku i pro\u0161irenje (DG NEAR), a onda i samih linijskih direktorata zadu\u017eenih za specifi\u010dne oblasti. U centru komunikacije nalaze se aktivnosti koje su definisane zavr\u0161nim mjerilima i pregovara\u010dkim pozicijama i njihova realizacija od strane, u ovoj situaciji, Crne Gore. Tehni\u010dki nivo pregovora odvija se kroz sastanke pododbora, grupisanih u 7 tematskih cjelina, Odbora za stabilizaciju i pridru\u017eivanje, kao i Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridru\u017eivanje dok kod slo\u017eenijih poglavlja nisu rijetki sastanci na kojima se prati napredak u pojedina\u010dnim poglavljima. U su\u0161tini, tehni\u010dka komponenta predstavlja administrativnu podr\u0161ku politi\u010dkoj komponenti procesa.<\/p>\n Politi\u010dka komponenta predstavlja klju\u010dni pokreta\u010dki faktor i daje impuls dinamizaciji pregovora ka punopravnom \u010dlanstvu. U diplomatskim krugovima nerijetko \u0107emo \u010duti da upravo politi\u010dka odluka donosi \u010dlanstvo pa \u010dak i tada kada nisu ispunjeni svi kriterijumi. Sve ono \u0161to je Evropska komisija (EK) uo\u010dila kao manjkavosti pregovora sa Bugarskom i Rumunijom, i kasnije Hrvatskom, prelilo se na Crnu Goru i zna\u010dajno proces u\u010dinilo slo\u017eenijim i zahtjevnijim sa jasnim outputima pregovora. Me\u0111utim, politi\u010dka komponenta procesa \u010desto se mjenja i ja\u010da u skladu sa geopoliti\u010dkim i me\u0111unarodnim pomjeranjima. Rat u Ukrajini i ja\u010danje proruskih snaga u odre\u0111enom broju evropskih dr\u017eava \u201eodobrovoljilo\u201c je EK i u\u010dinilo je benevolentnijom ka prihvatanju novih \u010dlanica, iako \u010dini se da to nije stav svih zemalja \u010dlanica, a dobar pokazatelj jeste ja\u010danje partija desnice nezadovoljnih ljevi\u010darskim pristupom ka klju\u010dnim dru\u0161tvenim pitanjima. Politi\u010dka komponenta vratila je Crnu Goru u igru za punopravno \u010dlanstvo a nama ostaje da efikasno implementiramo tre\u0107u komponentu u pregovorima \u2013 diplomatiju.<\/p>\n Uloga diplomatije u pregovorima sa Evropskom unijom o pitanjima konkurencije i dr\u017eavne pomo\u0107i od su\u0161tinskog je zna\u010daja, jer diplomatske aktivnosti omogu\u0107avaju uspostavljanje povjerenja, razumijevanja i dugoro\u010dno odr\u017eivih rje\u0161enja koja su prihvatljiva svim stranama. Kroz stru\u010dno i argumentovano vo\u0111enje pregovora, diplomatski timovi mogu obezbijediti uravnote\u017een pristup, usmjeren na za\u0161titu nacionalnih interesa, ali i na postizanje standarda i praksi koje zahtijeva pravni okvir EU. Pored samih pregovora, jednako je va\u017ena i kvalitetna prezentacija rezultata \u2013 ne samo pred me\u0111unarodnim partnerima, ve\u0107 i pred doma\u0107om javno\u0161\u0107u i privrednim subjektima. Jasan, transparentan i profesionalan prikaz postignutih sporazuma i dogovora klju\u010dan je za odr\u017eavanje kredibiliteta, povjerenja u institucije i podr\u0161ke daljnjim reformskim procesima. Kako nam praksa pokazuje svaki uspjeh na evropskom putu ne\u0107e biti prepoznat ako se rezultati ne predstave zainteresovanim stranama na pravi na\u010din koriste\u0107i sve prednosti marketin\u0161kog predstavlja napretka i benefita za gra\u0111ane.<\/p>\n Bilateralna saradnja<\/u><\/strong><\/p>\n Bilateralna saradnja sa relevantnim tijelima za konkurenciju zemalja \u010dlanica predstavlja sjajan na\u010din za razmjenu znanja i iskustva sa slu\u017ebenicima koji u svakodnevnom radu primjenjuju evropsko pravo. Na ovaj na\u010din, pored ja\u010danja kapaciteta Agencije, na raspolaganju nam stoji iskustvo koje mo\u017ee zna\u010dajno pomo\u0107i u primjeni EU odredbi tokom pripreme predmeta koji se vode na crnogorskom tr\u017ei\u0161tu. Me\u0111utim, ovo je sjajna prilika da slu\u017ebenici Agenciji poka\u017eu znanje, iskustvo i spremnost svojim evropskim kolegama da njihova ekspertiza odgovara zahtjevima definisanim kroz pristupne pregovore sa EU i da su spremni za izazove koji ih \u010dekaju nakon \u010dlanstva Crne Gore u EU. Na ovaj na\u010din, zemlje \u010dlanice imaju priliku da se prakti\u010dno uvjere u napredak Crne Gore u poglavlju 8, u ovoj prilici, i da budu glasan \u201eadvokat\u201c za punopravno \u010dlanstvo na osnovu mjerljive primjene EU standarda.<\/p>\n Komunikacija sa ambasadama \u010dlanica EU<\/u><\/strong><\/p>\n Informisanost diplomatskih predstavni\u0161tava zemalja \u010dlanica na teritoriji Crne Gore predstavlja va\u017ean dio diplomatskih napora o pravovremenom dijeljenju informacija sa EU partnerima o napretku Crne Gore na evropskom putu. Pored komunikacije sa tijelima EU, ovakvim pristupom zemlje \u010dlanice dobijanju direktne informacije \u201esa terena\u201c o aktivnostima Crne Gore na planu ispunjenja zavr\u0161nih mjerila u razli\u010ditim pregovara\u010dkim poglavljima, a posebno je zna\u010dajno za ona najslo\u017eenija poglavlja koja se u praksi zatvaraju zadnja (23 – Pravosu\u0111e i temeljna prava; 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost; 8 \u2013 Konkurencija; 27 – \u017divotna sredina i klimatske promjene).<\/p>\n Komunikacija sa DG NEAR i DEU<\/u><\/strong><\/p>\n Redovna i transparentna komunikacija sa Generalnim direktoratom za konkurenciju u Evropskoj komisiji (DG NEAR), kao i s Delegacijom Evropske unije u Crnoj Gori (DEU), klju\u010dna je za blagovremeno i jasno predstavljanje ostvarenih rezultata u oblasti konkurencije i dr\u017eavne pomo\u0107i. Uspostavljanje adekvatnih kanala za razmjenu informacija, redovno izvje\u0161tavanje o napretku reformi i otvoreni dijalog o eventualnim izazovima omogu\u0107avaju ne samo bolju koordinaciju, ve\u0107 i kontinuiranu podr\u0161ku Evropske komisije. Na taj na\u010din se gradi kredibilitet doma\u0107ih institucija i ja\u010da povjerenje javnosti u reformski proces, \u0161to je presudno za ispunjavanje obaveza iz pregovara\u010dkog procesa i obezbje\u0111ivanje daljeg napretka u integracijama. Zna\u010dajan izazov mo\u017ee proiza\u0107i iz nedovoljne upoznatosti odre\u0111enog dijela slu\u017ebenika EK sa kompleksnim oblastima konkurencije i dr\u017eavne pomo\u0107i. Ovakav nedostatak znanja ili iskustva mo\u017ee usporiti napredak, jer ote\u017eava potpuno razumijevanje lokalnih specifi\u010dnosti i reformskih prioriteta.<\/p>\n \u201eStariji brat\u201c<\/u><\/strong><\/p>\n Pored redovne saradnje sa nadle\u017enim organima Evropske komisije i Delegacijom EU, izuzetno je dragocjena podr\u0161ka tzv. \u201estarijeg brata\u201d \u2013 ve\u0107e i uticajnije \u010dlanice Evropske unije koja, zahvaljuju\u0107i svojoj politi\u010dkoj te\u017eini i bogatom iskustvu u pregovara\u010dkim procesima, mo\u017ee zna\u010dajno doprinijeti ubla\u017eavanju nesuglasica ili nezadovoljstava drugih dr\u017eava \u010dlanica. Upravo takva podr\u0161ka omogu\u0107ava efikasnije posredovanje i usagla\u0161avanje stavova, posebno u oblastima koje su kompleksne i podlo\u017ene razli\u010ditim tuma\u010denjima. Na taj na\u010din se olak\u0161ava pronala\u017eenje zajedni\u010dkih rje\u0161enja, ubrzava proces ispunjavanja obaveza i ja\u010da stabilnost pregovara\u010dke pozicije dr\u017eave kandidata, \u0161to je klju\u010dno za odr\u017eiv i uspje\u0161an put ka punopravnom \u010dlanstvu u EU.<\/p>\n Politi\u010dka volja<\/u><\/strong><\/p>\n Kona\u010dno, neophodno je ista\u0107i da politi\u010dka volja predstavlja klju\u010dni pokreta\u010d svakog napretka u pregovorima. Bez jasne i jedinstvene politi\u010dke odlu\u010dnosti u okviru Evropske unije, ne\u0107e biti prostora za dalja pro\u0161irenja. Istovremeno, bez sna\u017ene politi\u010dke volje i kontinuirane posve\u0107enosti reformama u Crnoj Gori, napredak na putu ka punopravnom \u010dlanstvu ostaje upitan. Dosada\u0161nje iskustvo pokazuje da je deklarativnost \u010desto bila osnovno obilje\u017eje pregovora sa crnogorske strane, \u010dime se posebno nagla\u0161ava potreba za konkretnim sprovo\u0111enjem dogovorenih reformi i daljim ja\u010danjem institucionalnih kapaciteta. Samo uz sinergiju ovih elemenata mo\u017eemo osigurati odr\u017eiv i vjerodostojan proces evropskih integracija koji \u0107e rezultirati time da Crna Gora postane prva naredna zemlja \u010dlanica.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Pi\u0161e: Luka Dedi\u0107 Na\u010delnik Odjeljenja za me\u0111unarodnu saradnju i informisanje medija Proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji (EU) predstavlja tranzicioni period od komunisti\u010dkog naslije\u0111a Jugoslavije ka prihvatanju demokratskih normi zasnovanih na punom po\u0161tovanju ljudskih prava i tr\u017ei\u0161no orijentisane ekonomije ostvarene u Jedinstvenom tr\u017ei\u0161tu EU. Sporazum o stabilizaciji i pridru\u017eivanju je me\u0111unarodni ugovor izme\u0111u Crne […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":12296,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-12295","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/azzk.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12295","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/azzk.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/azzk.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/azzk.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/azzk.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=12295"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/azzk.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12295\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12298,"href":"https:\/\/azzk.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12295\/revisions\/12298"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/azzk.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/12296"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/azzk.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=12295"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/azzk.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=12295"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/azzk.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=12295"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}