Nedavno objavljeni Izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori za 2024. je jasno prepoznao napore koje je Agencija za zaštitu konkurencije uložila u cilju ispunjavanja obaveza koje stoje pred našom zemljom kada su u pitanju pregovori o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji u oblasti zaštite konkurencije i kontrole državne pomoći.
Pohvaljeno je jačanje administrativnih kapaciteta putem, između ostalog, izbora v. d. zamjenika direktora Agencije. Takođe, navedeno je da se usklađivanje s pravnom tekovinom na planu kontrole državne pomoći nastavilo usvajanjem podzakonskih akata, dok je kao značajan korak naprijed u oblasti sprovođenja zakona na polju zaštite konkurencije istaknuta odluka o zabrani kartelskog udruživanja iz decembra 2023, kao prvi takav primjer nakon osam godina.
Potcrtano je i da je Agencija u oblasti državne pomoći realizovala aktivnosti fokusirane na informisanje i podizanje svijesti, usmjerene ka davaocima pomoći i sudijama, te da se saradnja između Agencije i davalaca državne pomoći iz sistema javne uprave na centralnom i lokalnom nivou intenzivirala.
Nadalje, u poređenju s Izvještajem o Crnoj Gori za 2023, evidentiran je povećan broj izdatih rješenja u vezi koncentracija na tržištu, veći broj pokrenutih postupaka za pojedinačna izuzeća sporazuma od zabrane, kao i više pokrenutih postupaka za ispitivanje potencijalne povrede konkurencije i odluka vezanih za državnu pomoć.
Generalno gledano pak, uprkos opisanom progresu kada je u pitanju rad Agencije za zaštitu konkurencije, poglavlje 8 – Konkurencija je među rijetkim pregovaračkim poglavljima za koje je navedena opšta ocjena da u proteklom periodu, po pitanju ispunjenja preporuka Evropske komisije, nije bilo napretka.
Svjesni smo izazova koji stoje pred nama u završnici evropskog puta Crne Gore, saglasni smo s navodima Brisela o tome da je potrebno još raditi ne bi li predmetno poglavlje moglo biti zatvoreno u roku, i uvažavamo konstruktivne kritike Komisije, naročito u pogledu potrebe daljeg jačanja saradnje između nadležnih institucija na nacionalnom nivou.
Ipak, uzevši u obzir prednje navedene korake preduzete od strane Agencije, istakli bismo i da bilježimo pomake u dobrom smjeru i kada je u pitanju rad sudova nadležnih za pitanja konkurencije i državne pomoći.
Ilustracije radi – Sud za prekršaje je nedavno kaznio jednu telekomunikacionu kompaniju s preko 800.000 eura zbog kršenja Zakona o zaštiti konkurencije. Takođe, od ove godine se i crnogorske sudije obučavaju za postupanje u oblasti zaštite konkurencije i kontrole državne pomoći na treninzima realizovanim na nivou Evropske unije.
Takođe, kada se govori u nastavku rada na usklađivanju zakonodavstva s evropskim pravom, za što su najvećim dijelom nadležni Ministarstvo ekonomskog razvoja i Ministarstvo finansija, potrebno je apostrofirati da je nastavljen rad na novim verzijama dva krovna zakona (Zakona o zaštiti konkurencije i Zakona o kontroli državne pomoći), koji će referirati i na relevantne norme prava Evropske unije, i da se njihovo usvajanje očekuje u periodu između posljednjeg i sljedećeg Izvještaja Evropske komisije.
Stoga, dijelom neočekivano oštar ton kojim je ocijenjeno ono što je postignuto u pregovaračkom poglavlju 8 na nivou cijelog sistema bi trebalo da svim involviranim institucijama posluži kao dodatna motivacija da, do publikacije narednog Izvještaja, ulože dodatne napore ne bi li Izvještaj za Crnu Goru za 2025 – i kada je u pitanju poglavlje posvećeno politici konkurencije – bio najpozitivniji od početka pregovaračkog procesa, te ne bismo li zajedničkim snagama što skorije crnogorske standarde vezane za konkurenciju i državnu pomoć ujednačili s onim evropskim, na dobrobit svih građana i privrednih subjekata u našoj zemlji.