Piše: Ivona Đurišić
Načelnica Odsjeka za sektorske analize
Zdrava konkurencija na tržištu predstavlja temelj uspješnog i efikasnog tržišnog sistema, donoseći brojne prednosti koje uključuju inovacije, niže cijene, bolji kvalitet proizvoda i usluga, kao i veću efikasnost učesnika na tržištu. Zakonom o zaštiti konkurencije, zabranjeni su i ništavi akti koji za cilj ili posljedicu imaju ili mogu imati sprječavanje, ograničavanje ili narušavanje konkurencije na relevantnom tržištu.
Jedna od povreda propisa kojima se uređuje oblast zaštite konkurencije jesu restriktivni sporazumi, odnosno karteli između učesnika na određenom relevantnom tržištu, koji se udružuju kako bi manipulisali tržištem u svoju korist, obično na štetu potrošača i konkurencije. Ovakvo ponašanje učesnika se odnosi na zabranjene dogovore ili koordinirane aktivnosti između konkurentskih kompanija, koje svojim udruživanjem ostvaruju nepoštenu prednost i povećavaju svoje profite na račun tržišta i potrošača, narušavajući time pravila slobodne tržišne utakmice.
Najefikasniji alat u otkrivanju zabranjenih sporazuma na tržištima, odnosno kartela, jeste primjena leniency programa, mehanizma koji omogućava ublažavanje kazni kompanijama koje su učestvovale u antikonkurentskim praksama, a koje dobrovoljno prijave svoje učešće nadležnim organima. Svrha leniency programa je da podstakne kompanije da raskinu s antikonkurentskim praksama i pomognu u razotkrivanju i suzbijanju takvih aktivnosti, a sve u cilju razbijanja kartela i podsticanja saradnje sa nadležnim intitucijama, kako bi se unaprijedio konkurentski ambijent na tržištu.
Leniency program se temelji na nekoliko ključnih principa: pružanju olakšica onima koji prijave antikonkurentske aktivnosti, zaštiti identiteta podnosioca prijave, kao i sprječavanju potencijalnih zloupotreba programa. U Crnoj Gori, ovaj program je implementiran kroz zakonodavstvo i regulative koje omogućavaju prijavu kartela i drugih oblika antikonkurentskog ponašanja.
Prema Zakonu o zaštiti konkurencije, koji je donijet u skladu sa zakonodavstvom Evropske unije, privredna društva koja su učestvovala u nezakonitim dogovorima ili praksama mogu ostvariti povlastice ako dobrovoljno prijave Agenciji za zaštitu konkurencije svoje učešće u antikonkurentskim aktivnostima. Ovaj zakon jasno definiše pravila za prijavljivanje, kao i uslove za dodjelu povlastica.
Ovaj program omogućava kompanijama koje učestvuju u kartelima da sarađuju sa Agencijom za zaštitu konkurencije, i na taj način dobiju određene pogodnosti, kao što su smanjenje ili oslobađanje od kazne. Kako bi iskoristile pogodnosti programa, potrebno je da kompanije pažljivo ispune određene uslove koji se uglavnom odnose na prepoznavanje, prijavu i saradnju sa Agencijom.
Prvi korak u procesu leniency programa je dobrovoljna prijava, odnosno kompanija mora dobrovoljno prijaviti svoju ulogu u kartelu ili antikonkurentskoj praksi, i to prije nego što Agencija za zaštitu konkurencije sazna za postojanje iste ili pokrene zvaničnu istragu. Prijava mora sadržati sve relevantne informacije i dokaze o antikonkurentskom sporazumu ili praksi, koje mogu pomoći u razotkrivanju i razbijanju kartela.
Saradnja sa Agencijom za zaštitu konkurencije je od suštinske važnosti kako bi se ostvarile pogodnosti predviđene leniency programom. Podnosilac prijave mora pokazati spremnost da sarađuje tokom čitave istrage pružajući korisne informacije i dokaze koji mogu biti od koristi Agenciji da nastavi istragu i sankcioniše druge učesnike u kartelu. Iako prijavljeni učesnik može dobiti povlastice u vidu imuniteta ili smanjenja kazne, on mora priznati svoju odgovornost u vezi sa antikonkurentskom praksom i sarađivati u smislu pružanja svih relevantnih podataka o kartelu. Takođe, mora prestati sa antikonkurentskim ponašanjem odmah nakon prijave. Važno je napomenuti da Agencija može da odbije prijavu ako smatra da je kompanija u periodu prijavljivanja još uvijek aktivno učestvovala u antikonkurentskoj aktivnosti. Agencija će procijeniti značaj i kvalitet pruženih dokaza i informacija prije nego donese konačnu odluku o imunitetu ili smanjenju kazne, a u nekim slučajevima može da sprovede dalje istrage ili nadzor nad cjelokupnim sektorom. Dodatno, treba istaći da se pogodnosti ovog programa ne odnose na učesnika sporazuma koji je inicirao ili organizovao zaključivanje ili sprovođenje restriktivnog sporazuma.
Pogodnosti u vidu imuniteta ili smanjenja kazne zavise od toga kada su učesnici podnijeli prijavu, kao i da li su pružili dovoljno dokaza i informacija. Prvi član kartela koji podnese prijavu i pruži značajnu pomoć u istrazi i kasnijem procesuiranju slučaja može biti potpuno oslobođen kazne ili ista može biti umanjena. Agencija u ovom slučaju može da ne podnese zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, odnosno može da odustane od već podnijetog zahtjeva ili u toku postupka predloži sudu blaže kažnjavanje učesnika restriktivnog sporazuma.
Iako leniency program omogućava pogodnosti za kompanije koje dobrovoljno prijave svoju ulogu u kartelu ili antikonkurentskoj praksi, važno je naglasiti da nepoštovanje uslova, obaveza i saradnje koje proizilaze iz programa, kao i nastavak antikonkurentskog ponašanja mogu dovesti do ozbiljnih pravnih, finansijskih i reputacionih posljedica. Ako se prekršaj utvrdi bez saradnje podnosioca prijave, kazne mogu biti vrlo visoke, zavisno od tržišnih uslova i obima prekršaja. Uzimajući u obzir moguće posljedice, kompanije bi trebalo pažljivo da razmotre prednosti prijave kartelskih aktivnosti i saradnje sa Agencijom za zaštitu konkurencije kako bi smanjile rizike i posljedice nepoštovanja konkurentskih pravila na tržištu.
Primjena leniency programa kao jednog od ključnih alata u borbi protiv kartelskih i drugih nezakonitih tržišnih dogovora doprinosi unaprijeđenju konkurencije i tržišne efikasnosti, smanjujući mogućnosti za nepošteno poslovanje i kartelske prakse. Kroz ohrabrivanje kompanija da se prijave i sarađuju sa Agencijom u zamjenu za pogodnosti u vidu imuniteta ili smanjenje kazne, leniency program doprinosi stvaranju transparentnijeg, konkurentnijeg i pravednijeg tržišta u Crnoj Gori.