Piše: Luka Dedić
Načelnik Odjeljenja za međunarodnu saradnju i informisanje medija
Proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji (EU) predstavlja tranzicioni period od komunističkog naslijeđa Jugoslavije ka prihvatanju demokratskih normi zasnovanih na punom poštovanju ljudskih prava i tržišno orijentisane ekonomije ostvarene u Jedinstvenom tržištu EU. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju je međunarodni ugovor između Crne Gore i Evropske unije kojim je uspostavljen pravni okvir za uzajamnu saradnju i postepeno približavanje evropskim standardima. Upravo ovaj sporazum je dao pravce razvoja crnogorskog društva kroz proces stabilizacije čiji je osnovni cilj stabilizacija regiona Zapadnog Balkana (ZB), ekonomska transformacija ka tržišnoj ekonomiji i podsticanje regionalne saradnje na putu ka punopravnom članstvu. Pridruživanje EU predstavlja drugu komponentu procesa pregovora sa ciljem ispunjenja zacrtanih kriterijuma za punopravno članstvo, a svakako je maksimalno korišćena teza u dnevnopolitičkom javnom diskursu sa čestim populističkim i deklarativnim narativom.
Kada govorimo o pregovorima Crne Gore sa Evropskom unijom, gdje dužina pregovora značajno utiče na njihov kvalitet, kao primarne elemente procesa vidimo tehničku (administrativnu) i političku komponentu. Tehnička komponenta pregovora svodi se na komunikaciju državnih institucija koje koordiniraju proces na nivou pregovaračkih radnih grupa, uz podršku Ministarstva evropskih poslova, sa evropskim partnerima prevashodno iz Generalnog direktora za susjedsku politiku i proširenje (DG NEAR), a onda i samih linijskih direktorata zaduženih za specifične oblasti. U centru komunikacije nalaze se aktivnosti koje su definisane završnim mjerilima i pregovaračkim pozicijama i njihova realizacija od strane, u ovoj situaciji, Crne Gore. Tehnički nivo pregovora odvija se kroz sastanke pododbora, grupisanih u 7 tematskih cjelina, Odbora za stabilizaciju i pridruživanje, kao i Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje dok kod složenijih poglavlja nisu rijetki sastanci na kojima se prati napredak u pojedinačnim poglavljima. U suštini, tehnička komponenta predstavlja administrativnu podršku političkoj komponenti procesa.
Politička komponenta predstavlja ključni pokretački faktor i daje impuls dinamizaciji pregovora ka punopravnom članstvu. U diplomatskim krugovima nerijetko ćemo čuti da upravo politička odluka donosi članstvo pa čak i tada kada nisu ispunjeni svi kriterijumi. Sve ono što je Evropska komisija (EK) uočila kao manjkavosti pregovora sa Bugarskom i Rumunijom, i kasnije Hrvatskom, prelilo se na Crnu Goru i značajno proces učinilo složenijim i zahtjevnijim sa jasnim outputima pregovora. Međutim, politička komponenta procesa često se mjenja i jača u skladu sa geopolitičkim i međunarodnim pomjeranjima. Rat u Ukrajini i jačanje proruskih snaga u određenom broju evropskih država „odobrovoljilo“ je EK i učinilo je benevolentnijom ka prihvatanju novih članica, iako čini se da to nije stav svih zemalja članica, a dobar pokazatelj jeste jačanje partija desnice nezadovoljnih ljevičarskim pristupom ka ključnim društvenim pitanjima. Politička komponenta vratila je Crnu Goru u igru za punopravno članstvo a nama ostaje da efikasno implementiramo treću komponentu u pregovorima – diplomatiju.
Uloga diplomatije u pregovorima sa Evropskom unijom o pitanjima konkurencije i državne pomoći od suštinskog je značaja, jer diplomatske aktivnosti omogućavaju uspostavljanje povjerenja, razumijevanja i dugoročno održivih rješenja koja su prihvatljiva svim stranama. Kroz stručno i argumentovano vođenje pregovora, diplomatski timovi mogu obezbijediti uravnotežen pristup, usmjeren na zaštitu nacionalnih interesa, ali i na postizanje standarda i praksi koje zahtijeva pravni okvir EU. Pored samih pregovora, jednako je važna i kvalitetna prezentacija rezultata – ne samo pred međunarodnim partnerima, već i pred domaćom javnošću i privrednim subjektima. Jasan, transparentan i profesionalan prikaz postignutih sporazuma i dogovora ključan je za održavanje kredibiliteta, povjerenja u institucije i podrške daljnjim reformskim procesima. Kako nam praksa pokazuje svaki uspjeh na evropskom putu neće biti prepoznat ako se rezultati ne predstave zainteresovanim stranama na pravi način koristeći sve prednosti marketinškog predstavlja napretka i benefita za građane.
Bilateralna saradnja
Bilateralna saradnja sa relevantnim tijelima za konkurenciju zemalja članica predstavlja sjajan način za razmjenu znanja i iskustva sa službenicima koji u svakodnevnom radu primjenjuju evropsko pravo. Na ovaj način, pored jačanja kapaciteta Agencije, na raspolaganju nam stoji iskustvo koje može značajno pomoći u primjeni EU odredbi tokom pripreme predmeta koji se vode na crnogorskom tržištu. Međutim, ovo je sjajna prilika da službenici Agenciji pokažu znanje, iskustvo i spremnost svojim evropskim kolegama da njihova ekspertiza odgovara zahtjevima definisanim kroz pristupne pregovore sa EU i da su spremni za izazove koji ih čekaju nakon članstva Crne Gore u EU. Na ovaj način, zemlje članice imaju priliku da se praktično uvjere u napredak Crne Gore u poglavlju 8, u ovoj prilici, i da budu glasan „advokat“ za punopravno članstvo na osnovu mjerljive primjene EU standarda.
Komunikacija sa ambasadama članica EU
Informisanost diplomatskih predstavništava zemalja članica na teritoriji Crne Gore predstavlja važan dio diplomatskih napora o pravovremenom dijeljenju informacija sa EU partnerima o napretku Crne Gore na evropskom putu. Pored komunikacije sa tijelima EU, ovakvim pristupom zemlje članice dobijanju direktne informacije „sa terena“ o aktivnostima Crne Gore na planu ispunjenja završnih mjerila u različitim pregovaračkim poglavljima, a posebno je značajno za ona najsloženija poglavlja koja se u praksi zatvaraju zadnja (23 – Pravosuđe i temeljna prava; 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost; 8 – Konkurencija; 27 – Životna sredina i klimatske promjene).
Komunikacija sa DG NEAR i DEU
Redovna i transparentna komunikacija sa Generalnim direktoratom za konkurenciju u Evropskoj komisiji (DG NEAR), kao i s Delegacijom Evropske unije u Crnoj Gori (DEU), ključna je za blagovremeno i jasno predstavljanje ostvarenih rezultata u oblasti konkurencije i državne pomoći. Uspostavljanje adekvatnih kanala za razmjenu informacija, redovno izvještavanje o napretku reformi i otvoreni dijalog o eventualnim izazovima omogućavaju ne samo bolju koordinaciju, već i kontinuiranu podršku Evropske komisije. Na taj način se gradi kredibilitet domaćih institucija i jača povjerenje javnosti u reformski proces, što je presudno za ispunjavanje obaveza iz pregovaračkog procesa i obezbjeđivanje daljeg napretka u integracijama. Značajan izazov može proizaći iz nedovoljne upoznatosti određenog dijela službenika EK sa kompleksnim oblastima konkurencije i državne pomoći. Ovakav nedostatak znanja ili iskustva može usporiti napredak, jer otežava potpuno razumijevanje lokalnih specifičnosti i reformskih prioriteta.
„Stariji brat“
Pored redovne saradnje sa nadležnim organima Evropske komisije i Delegacijom EU, izuzetno je dragocjena podrška tzv. „starijeg brata” – veće i uticajnije članice Evropske unije koja, zahvaljujući svojoj političkoj težini i bogatom iskustvu u pregovaračkim procesima, može značajno doprinijeti ublažavanju nesuglasica ili nezadovoljstava drugih država članica. Upravo takva podrška omogućava efikasnije posredovanje i usaglašavanje stavova, posebno u oblastima koje su kompleksne i podložne različitim tumačenjima. Na taj način se olakšava pronalaženje zajedničkih rješenja, ubrzava proces ispunjavanja obaveza i jača stabilnost pregovaračke pozicije države kandidata, što je ključno za održiv i uspješan put ka punopravnom članstvu u EU.
Politička volja
Konačno, neophodno je istaći da politička volja predstavlja ključni pokretač svakog napretka u pregovorima. Bez jasne i jedinstvene političke odlučnosti u okviru Evropske unije, neće biti prostora za dalja proširenja. Istovremeno, bez snažne političke volje i kontinuirane posvećenosti reformama u Crnoj Gori, napredak na putu ka punopravnom članstvu ostaje upitan. Dosadašnje iskustvo pokazuje da je deklarativnost često bila osnovno obilježje pregovora sa crnogorske strane, čime se posebno naglašava potreba za konkretnim sprovođenjem dogovorenih reformi i daljim jačanjem institucionalnih kapaciteta. Samo uz sinergiju ovih elemenata možemo osigurati održiv i vjerodostojan proces evropskih integracija koji će rezultirati time da Crna Gora postane prva naredna zemlja članica.